Povodom Svjetskog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj, 70-ak jaskanskih sportaša, rekreativaca i planinara sudjelovalo je u velikoj akciji čišćenja livada na Japetiću, biseru jaskanskog turizma.
Uz HPD Jastrebarsko, livade su čistili i članovi Svetojanske mažoretkinje , Streljački klub "Jastreb" Jastrebarsko NK Sveta Jana, MNK Good Times Jastrebarsko, NK Jaska Vinogradar, OK Jelen, DZSIR Jastreb extreme , RK Jaska, Atletski klub Jastreb 99 , Karate Klub Jastreb, Sanjkaški Klub Plešivica i NK Domagović , na čelu sa Sportskom zajednicom grada Jastrebarskog koju su predstavljali predsjednik Domagoj Šlat i tajnik Marko Gvozdanović. Svojim dolaskom akciju je podržao i gradonačelnik Zvonimir Novosel.
„Hrvatsko planinarsko društvo Jastrebarsko upravitelj je i održavatelj brojnih planinarskih staza i putova, poučnih staza kao i planinarskog doma Žitnica na Japetiću. Tu su još i dvije razgledne piramide od kojih je jedna smještena na vrhu Japetića, a druga na vrhu Plešivice. U nastojanju da ove staze, putovi i objekti budu sigurni i dostupni svim izletnicima, posjetiteljima i planinarima tijekom svih godina našeg postojanja, kroz naše brojne aktivnosti ove putove uređujemo, markiramo, vodimo ih u registru planinarskog saveza kao točno definirane i evidentirane“, ističu iz HPD-a Jastrebarsko.
Posljednjih godina primijećen je povećani interes za posjet ovih gorskih predjela i planinarskog doma Žitnica, stoga je ova akcija čišćenja ujedno i poziv svima koji dolaze na Japetić da se ponašaju odgovorno prema prirodnim resursima.
Akciji koja je uz potporu Grada Jastrebarskog, a u organizaciji HPD-a Jastrebarsko, Sportske zajednice grada Jastrebarskog i Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje održana u subotu 21. svibnja na Japetiću odazvali su se i djelatnici Cesta Jastrebarsko d.o.o. Ceste Jastrebarsko donirale su HPD-u Jastrebarsko motorni trimer za košnju te su u ponedjeljak 16. svibnja sa svojim strojevima i ljudstvom pokosile brdske livade na vršnoj zoni uz planinarsku stazu prema vrhu Japetić uključujući i livadu na samom vrhu.
Košnjom livada sprečava se sekundarna sukcesija odnosno širenje šumskih površina zbog čega nestaje sve više brdskih livada što za posljedicu ima gubitak brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju na livadnim staništima.
